Sunčani glas iz davnina, audio-album Marije Tuksar (u pripremi)

Odrastavši sredinom 20. st. u

okruženju skromne seoske zajednice osiromašene tuđinskom vlašću, prvom industrijalizacijom, raspadom seoskih zadruga, prisilnim odlaskom Međimuraca u I. svjetski rat i neravnopravnim društvenim položajem žena, Marija Tuksar Micika, rođ. Kovačić, mukotrpnost življenja nadilazi pjevanjem tradicijskih pjesama koje je naučila od svoje majke i tete.  Postavši članicom KUD-a Dr. Vinko Žganec iz Vratišinca od njegova osnutka, ubrzo postaje solisticom i svojevrsnim njegovim zaštitnim znakom, osebujnom a cappella izvedbom pronoseći ljepotu međimurskih tradicijskih napjeva. Tuksarova redovito nastupa na svim svečanostima svoje općine, zatim na Međimurskoj popevki u Nedelišću i na Pesmarici naših mamica u Ivanovcu. Više puta bila je međimurskom predstavnicom na zagrebačkoj Međunarodnoj smotri folklora, u zagrebačkom Zavičajnom klubu Međimuraca i na Međimurskom proščenju u zagrebačkom Maksimiru. Godine 2007. dodijeljena joj je Plaketa Općine Vratišinec Vinko Žganec, kao najistaknutijoj osobi iz djelokruga kulturnog amaterizma i promicanja Žgančeva djela. Nažalost, još nije dočekala objavljivanje samostalnog albuma. Udruga Matapur planira objaviti njezin samostalni audio-album s dvojezičnim životopisom, sa zapisom stihova izvedenih napjeva i s kraćim kajkavskim rječnikom, u spomen na zavičaj kakav živi u sjećanju najstarijih njegovih žitelja. 

na vrh

Matapur, audio-album i knjiga o prirodnoj i kulturnoj baštini Međimurja

Najopsežniji umjetnički projekt Lidije Bajuk obuhvaća dvostruki audio-album 37 međimurskih tradicijskih napjeva prema notnim zapisima melografa Franje Kuhača, Vinka Žganca, Ivana Mustača i Florijana Andrašeca, odsviran na suvremenim i međimurskim tradicijskim glazbalima: cimbalu, trontoljama, jedinki, dudama, tamburama, goslicama, prdi, dobošu, škrebetaljki itd. Prateća dvojezična knjiga o prirodnoj i kulturnoj baštini Međimurja, svojevrsni predstavlja metafizički vodič umjetničkim i baštinskim zapisima te slikovnim prilozima. Njezin ilustrativni dio sadrži zemljopisne karte te velik broj umjetničkih, dokumentarnih i arhivskih fotografija, kao i u tehnici camera obscura fotografijama predočenih 18 međimurskih mitskih bića iz autoričinih višegodišnjih etnografskih istraživanja (autora Ivice Kiša, prof.).

na vrh

Međimurski gosti-glazbenici: Laci Varga – klavir, klarinet, harmonika; Marko Žerjav – gitara; Igor Barić – violina; Marjan Novak – truba; Ženska vokalna grupa čakovečkog pjevačkog zbora J. Š. Slavenski; Dječji pjevački kvintet Horvat; Marija Tuksar – izvorni vokal; Ivo Ujlaki – izvorni vokal; Palovčanke – izvorni ženski vokali; Romska KUU Zlatna korita; Limena glazba Belica; Tamburaški sastav Biseri Međimurja KUD-a Žiškovec; Neven Kolarić – tronotlje/citure; KUU Zasadbreg

Domaći gosti-glazbenici: Stanko Kovačić – violončelo, bas gitara; Branko Trajkov – akustična gitara i udaraljke; Marija Mlinar – harfa; Žarko Hajdarhodžić – flauta; Ena Bajuk – flauta; Ivan Koprivčević – električna gitara; Matija Dedić – klavir; Paul Kempf – klavir; Elvira Happ – keramičke posude; Josipa Lisac – vokal; Stjepan Večković – dude; Andrija Maronić, Alan Kanski – cimbal; Dubravko Lapaine – didgeiredoo; Tomislav Goluban – usna harmonika; Darko Hajsek – skladatelj;

Inozemni gosti-glazbenici: Juro Dufek (Slovačka), James Cannon i Dominic Duddil (Velika Britanija), Lovász Irén (Mađarska)

Sponzori i pokrovitelji: Međimurske novine, Muzej Međimurja Čakovec, Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo gospodarstva RH, Međimurska županija, Grad Čakovec, Elvin, Ingra, Općina Sveti Juraj na Bregu, Općina Nedelišće, Općina Štrigova, Grad Mursko Središće

Pjesnolika, audio-album hrvatskih pjesnika (u pripremi)

Audio-album pjesama hrvatskih pjesnika koje je kantautorica Lidija Bajuk uglazbila od 1982. do 2009., popularizira hrvatsku pjesničku riječ i njezine predstavnike (abecednim redom):
Borisa Domagoja Biletića, Diane Burazer, Ljerke Car Matutinović, Dobriše Cesarića, Maka Dizdara, Jakše Fiamenga, Stanke Gjurić, Ivana Goluba, Ivana Gorana Kovačića, Božice Jelušić, Gustava Krkleca, Antuna Gustava Matoša, Slavka Mihalića, Luka Paljetka, Vesne Parun, Božidara Prosenjaka, Josipa Pupačića, Delimira Rešickog, Milivoja Slavičeka, Antuna Gustava Šimića, Drage Štambuka, Dragutina Tadijanovića i Grigora Viteza.

Kantautorica je vlastitom izvedbom uglazbljenih stihova pojedinih tih pjesnika i nastupala:

na vrh

8. VI. 1986. na promociji pjesničke zbirke Dječak Stanke Gjurić, RK Međimurka, Čakovec
26. X. 1989. uz jubilej Milivoja Slavičeka, CZK, Čakovec
16. XI. 2000. na promociji pjesničke zbirke Stolisnik Božice Jelušić, Knjižnica i čitaonica, Koprivnica
14. XII. 2000. na pjesničkoj večeri Božice Jelušić, Gradska knjižnica, Đurđevac
14. XII. 2001. na promociji knjige Slovostaj Božice Jelušić, Gradska knjižnica, Đurđevac
30. IX. 2002. na promociji pjesničke zbirke Crni obelisk Drage Štambuka, DHK, Zagreb
27. III. 2003. na promociji knjige I šišmiši su ptice... Drage Štambuka, MH, Zagreb
3. IV. 2003. na promociji knjiga Drage Štambuka, DHK, Zagreb
9. IV. 2003. na promociji pjesničke zbirke Druga kuća Diane Burazer, Kaptol centar, Zagreb
26. X. 2004. na Svečanoj akademiji Šimićevih susreta, Drinovci
25. X. 2005. u sklopu programa S Tadijanovićem u drugu stotu, Gradska vijećnica, Zaprešić
4. XI. 2005. uz izložbu Tadijinih 100 u 100, Predvorje NSK, Zagreb
29. XI. 2005. uz proslavu rođendana Dragutina Tadijanovića na Interliberu, Velesajam, Zagreb
26. XI. 2006. na Svečanoj akademiji Šimićevih susreta, Drinovci
23. III. 2009. na Festivalu šansone, Koprivnica
28. IV. 2009. na Zagrebačkim posvetama u spomen na pjesništvo A. G. Šimića, MUO, Zagreb
12. VI. 2009. na Kvirinovim poetskim susretima, Brod Hrvat, Sisak
20. VI. 2009. na Večeri ljubavne poezije Vrazova Ljubica, POU, Samobor

Zvon zvoni zvon, album tradicijskih božićnih napjeva iz Hrvatske (u pripremi)

Uvidom u postojeću objavljenu diskografiju i koncertne aktivnosti tematski vezane za vokalno-instrumentalnu izvedbu hrvatskih božićnih pjesama te u njihovu zastupljenost u programima odgojno-obrazovnih ustanova, njihov se repertoar većinom svodi na ograničeni broj istih božićnih napjeva.

Dobro su prihvaćeni liturgijski narodni božićni napjevi, međutim oni koji nisu obuhvaćeni liturgijom, zaboravljeni su napuštanjem tradicijskog zadružno-obiteljskog načina života, tj. tradicionalnog obilježavanja adventskog, božićnog i novogodišnjeg razdoblja, unatoč svojoj milozvučnosti i općeljudskim poruka.

Pozornost su mi privukle stare pjesmarice i notni zapisi F. Kuhača, V. Žganca, B. Širole, I. Matetića-Ronjgova, V. Miklaušića, S. Stjepanova, I. Kačurova i drugih u kojima su autori zapisali više desetaka starih tradicijskih, hrvatskih božićnih napjeva. Veći dio njih danas se više ne izvodi ili vrlo rijetko. Među njima Lidija Bajuk odabrala je više pjesama s raznih hrvatskih strana (iz Prigorja, Turopolja, Posavine, Hrvatskog zagorja, Međimurja, Podravine, Bilogore, Slavonije, Korduna, Gorskog kotara, Istre, Dalmacije), uključujući i one izvan granica današnje Hrvatske (iz BIH, Molisea, Gradišća, Serdehelja). Budući da nam u suvremenosti preostaje vlastitost čuvati i nadograđivati u okviru živopisne i osebujne narodne i umjetničke kulturne baštine, što također može značajno pridonijeti kvalitetoj promidžbi Hrvatske u Europi i svijetu, produkcija i vlastiti izričaj tradicijske glazbe ovog projekta osmišljen je prema suvremenim world music standardima.

na vrh

Podravska pjevanka Zlatka Špoljara, notografirana ozvučena knjiga (u pripremi)

Ljubaznošću gospođe Jasne Levak, prof. fizike iz Opatije i kćerke

skladatelja i etnomuzikologa Zlatka Špoljara, Lidija Bajuk stekla je pravo na obrađivanje i izvođenje tradicijskih napjeva koje je Zlatko Špoljar zapisao u Virju i njegovoj okolici sredinom 20. stoljeća, za vrijeme svoje profesure u podravskim školama. Neobjavljeni rukopisni zapis sadrži 183 pjesme koje prethodno uglavnom nisu objavljene niti u jednoj pjesmarici drugih etnomuzikologa, primjerice Franje Kuhača, Vinka Žganca, Ivana Ivančana, niti su ga prema sjećanju starijih svojih članova reinterpretirala podravska folklorna društva. Stoga objavljivanje toga rukopisa predstavlja izuzetan doprinos očuvanju podravske i hrvatske usmene tradicijske baštine. Knjiga obuhvaća sljedeća poglavlja:

1. etnomuzikološko izdanje notografiranih 183 tradicijska napjeva iz Špoljarove neobjavljene rukopisne baštine;
2. umjetnički životopis Zlatka Špoljara, u suautorstvu Špoljarove unuke Ivane Levak;
3. audio-album izbora 15 etno obradbi podravskih pjesama iz Špoljareve rukopisne zbirke, u izvedbi pojedinih zagrebačkih (Stjepan Večković, Matija Dedić, Lidija Bajuk) i izvornih podravskih glazbenika (Marica Hasan, Andrija Maronić, Gordana Evačić i dr.) na suvremenim i podravskim tradicijskim glazbalima (okarina, strančica, trstenice, dude, tambure, egede, germjavica, škrebetaljka, lončani bas, doboš, cimbal, citra);
4. uvodni dio o podravskoj prirodnoj i tradicijskoj baštini (osnovna prirodna obilježja, povijesne odrednice, kulturne značajke i zanimljivosti regije, značajne osobe regije), u suautorstvu Božice Jelušić, Josipa Sesvečana i Lidije Bajuk.

Sufinancijeri: Grad Koprivnica, Hrvatsko društvo skladatelja, Grad Đurđevac

na vrh

Marijine pjesme, album tradicijskih marijanskih napjeva iz Hrvatske (u pripremi)

Najbolja diskografskih izdanja na ovu temu, nažalost nepoznata i teže dostupna široj javnosti, žanrovski su usmjerena uglavnom na zborsku izvedbu te, sporadično, na pučke marijanske napjeve pojedinih folklornih skupina. Srećom, melografi Vinko Žganec, Slavko Modrijan, B. Širola, V. Miklaušić, S. Stjepanov i drugi u svoje su notografirane zbirke uvrstili i nekoliko regionalnih marijanskih napjeva. Kako bi bili dostupniji i zanimljivi široj javnosti, napose onoj mlađoj, Udruga Matapur inicirala je objavljivanje audio-albuma tih napjeva u tzv. etno ili world music izvedbi. Stručna urednica i glazbenica Lidija Bajuk odabrala je dvadesetak pjesama s raznih hrvatskih strana (iz Međimurja, Podravine, Slavonije, Turopolja, Hrvatskog zagorja, Prigorja, Korduna, Gorskog kotara, Istre, Dalmacije), uključujući i one izvan granica današnje Hrvatske (iz Pomurja i Gradišća). Svjedočeći o mnogostoljetnoj duhovnosti hrvatskog čovjeka i o iznimnoj hrvatskoj tradicijskoj baštini, u njima se isprepliću značajke duhovnih i svjetovnih tradicijskih glazbi napajajući se na gregorijanskom, njemačkom, talijansko-mediteranskom, narodnom preporodnom i suvremenom izvorištu, slojevitom motivikom pod okriljem kršćanske misli katkad odjekujući i pretkršćanskim svjetonazorima.

na vrh