RADIONICE

baj(u)kovite priče | zlatna grana | istočno od sunca i zapadno od mjeseca| jako veseli bend

Baj(u)kovite priče

Susret autorice i slušatelja obuhvaća autoričino interpretativno čitanje dijelova iz pojedinih vlastitih knjiga, odnosno pričanje vlastitih bajki nadahnutih hrvatskom usmenom književnošću, zatim izvedbu mitskih tradicijskih napjeva koji su strukturni dio njezinih bajkovitih priča, te tematske etnografske razgovore.

na vrh

Zlatna grana

Zlatna grana, multimedijalni etnografsko-glazbeni
kolaž Lidije Bajuk o mitsko-bajkovitim motivima u hrvatskoj usmenoj lirici Interaktivnim izlaganjem autorica na zanimljiv
način prikazuje i tumači značenje hrvatskih tradicijskih pjesama starijeg postanja.

Iako je rekonstrukcija hrvatske mitologije zbog nedostatka materijalnih dokaza otežana,
najnovija združena istraživanja u okviru lingvistike, toponomastike, etnografije i povijesti razmatra arhaičnije tradicijske napjeve kao ostatke nekadašnjih obrednih, svetih stihovanih tekstova.

Pojedini njihovi motivi upućuju na svjetonazor ljudi koji su ih ispjevali.

U tim pjesmama mogu se uočiti i preslojavanja pretkršćanskih kulturnih elemenata onim kršćanskima.

Svojevrsna arheologija duhovnosti Hrvata, potpomognuta audio-vizualnim ilustrativnim i pjavanim citatima o zelenom Jurju, zlatokosoj djevojci, lijepoj Mari, ranjenom junaku, bijelom gradu, mramornom mostu, izvir-vodi, zelenom lugu, sokolu na grani, procvaloj perunici, kolu, pojedinim stablima itd. iz hrvatske tradicijske čitanke, imaginarno je susretište autoričine pedagoške, umjetničke književno-glazbene i najnovije znanstvene prakse.

Multimedijalno predavanje svojevrsni je glazbeno-poetski recital koji sadrži izbor hrvatskih tradicijskih napjeva i poetsku interpretaciju mitskih motiva iz hrvatske usmene lirike.

O njihovu sadržaju i značenju, arhetipski povezanim sa smislom ljudskog postojanja u okviru njegovoga prirodnog i kulturnog okoliša, malo se govori – oni nepravedno tonu u zaborav jer ih se premalo uči, sluša i pjeva.

Usmenost male ljudske zajednice, uglavnom obiteljskog doma, potisnula je pismenost neosobnoga emotivnog iskustva.

Nadanja, sumnje, strahovi i čežnje u temelju su svakog čovjeka, i negdašnjega i sadašnjega, bez obzira na svjetonazor i drukčijost u odnosu na drugog.

na vrh

Istočno od Sunca i zapadno od Mjeseca

Mnoštvo je lirskih tradicijskih napjeva širom Hrvatske koje svakodnevno zaboravljamo ili ih se jedva prisjećamo.

Iako su predviđeni odgojno-obrazovnim planovima i programima, napose u nastavi glazbene kulture, oni nepravedno tonu u zaborav jer ih se uči, sluša i pjeva jedino i premalo na 35 nastavnih sati.

I o hrvatskoj usmenoj baštini na satovima hrvatske književnosti uči se premalo i uglavnom s obzirom na njezine formalna obilježja.

Usmenost male ljudske zajednice, uglavnom obiteljskog doma, potisnula je pismenost neosobnog emotivnog iskustva.

Pod utjecajem medija danas više možemo naučiti o stranim kulturama, opuštati se ili zabavljati uz stranu world music, kupovati igračke izrađene prema likovima tuđih mitologija, oduševljavati se književnošću nadahnutom nekim drugim mitovima i legendama...

Trosatne aktivnosti dvoje stručnih voditelja u grupnom radu s polaznicima predškolske te mlađe osnovnoškolske i starije dobi temelje se na upoznavanju značenja obredno-običajne prakse obilježavanja jesenskoga duhovskog, odnosno zimskoga adventskog i pokladnog, proljetnoga jurjevskog i/ili ljetnoga ivanjskog razdoblja u Hrvatskoj, na pjevanju prigodnih tradicijskih napjeva i usvajanju njihovih motiva, te na njihovu kreativnom osvještavanju.

Obrađuje se 1 tradicijski napjev panonskoga, dinarskoga, odnosno jadranskoga etnografskog područja prema vrtićkim ili školskim programima (HNOS), i to slušanjem, razgovorom o napjevu, zajedničkim, grupnim i pojedinačnim pjevanjem, te ritmiziranjem obrađenog napjeva uz instrumentalnu pratnju pomoću udaraljki Orffova instrumentarija (ili improviziranim srodnim glazbalima), zatim utvrđivanjem obilježja blagdana ili godišnjeg doba uz koji se napjev obrađuje i prepoznavanjem mitsko-bajkovitih motiva iz napjeva (npr. svjetlo, dom, vijenac, Sunce, sv. Ivan, vile, kolo, stablo, voda, gora…).

Završni dio radionice odnosi se na zajedničko pjevanje i sviranje obrađene pjesme, te na demonstraciju kreativnog osvještavanja izabranih bajkovitih motiva.

Ovisno o izboru tih popratnih aktivnosti, suvoditelji ove etnoradionice, uz njezinu autoricu Lidiju Bajuk, jesu umjetnici glazbenici, odnosno likovni umjetnici:

Branko Trajkov (www.zabranjeno-pusenje.bosnia.ba) Stjepan Večković (www.gajde.com) Dubravko Lapaine (www.lapaine.com)
Milivoj Čeran(www.srebrnizmaj.com)

Sufinancijer: škole, učenici,
Grad Zagreb

Više o radionici

Fotogalerija

dječje stvaralaštvo

na vrh

Jako veseli bend (u pripremi)

Na 60 predviđenih sati ove glazbene radionice u okviru godišnjih aktivnosti centara za kulturu pojedinih zagrebačkih kvartova, stručni voditelji tijekom jedne školske godine polaznike srednjoškolske dobi uče interpretativno izvoditi desetak tradicijskih napjeva iz svih hrvatskih krajeva.

Na uvodnim satima razmatraju se osnove starogrčke, keltske, skandinavske, germanske i slavenske mitologije. Razradba tradicijskih napjeva obuhvaća razgovor o temi, osnovnoj misli i motivici pjesme, tumačenje značenja njezinih motiva s obzirom na etnografski kulturološki kontekst, te uvježbavanje izražajnoga višeglasnog pjevanja tih napjeva uz zajednički osmišljenu instrumentalnu pratnju svih sudionika.

Zadnjih 10 radioničkih sati odnosi se na pripremu, organizaciju i izvedbu završnoga zajedničkoga koncerta za javnost.

Stručni voditelji:
Lidija Bajuk, Stjepan Večković, Branko Trajkov, Tomo Sombolac...
na vrh